Podsused - Vrapče

Održana tribina EU – zašto ne, u četvrti Vrapče.

15.11.2011.

Hrvatska stranka prava organizirala je tribinu u prostorima podružnice Podsused – Vrapče  11.11.2011. pod nazivom EU – zašto ne?  U punoj dvorani gosp. Ante Prkačin, nositelj liste HSP-a u 1.izbornoj jedinici, približio je i objasnio građanima zapadnog djela grada Zagreba zašto je štetan ulazak u EU lijepe naše. Istaknuo je na samom početku da je važnije hoćemo li u EU, a ne da li ćemo pobijediti na izborima. Upoznati smo s povijesnim činjenicama o nastajanju EU o kojima naši političari ništa ne pričaju, a vješto barataju rečenicom „ IDEMO U EU“. Gosp. Prkačin detaljno je opisao nastajanje EU koja je ustvari Europska zajednica.

U svom izlaganju imeđu ostalog je istaknuo:

•             19. rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe

•             9. svibnja 1950. - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe

•             18. travnja 1951. - u Parizu je potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet

•             25. ožujka 1957. - potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju

•             1. siječnja 1958. - Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein

•             19. ožujka 1958. - održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Robert Schuman.

•             8. travnja 1965. - potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.

•             1. srpnja 1968. - uspostavljena carinska unija

•             1. siječnja 1973. - prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska

•             1. siječnja 1981. - drugo proširenje: u zajednicu pristupa Grčka

•             23. veljače 1982. - Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske

•             1. siječnja 1986. - treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici

•             17. veljače 1986. - u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987.

•             7. veljače 1992. - potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenoga 1993.)

•             1. siječnja 1995. - četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji

•             17. lipnja 1997. - potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja 1999.

•             1. siječnja 1999. - počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji

•             11. prosinca 2000. - potpisan Ugovor iz Nice

•             1. siječnja 2002. - uvođenje eura u 12 država tzv. euro-zone

•             1. svibnja 2004. - peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica

•             1. siječnja 2007. - završetak petog proširenja: u EU su ušle Bugarska i Rumunjska. Slovenija je uvela jedinstvenu europsku valutu - euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postali su i bugarski, rumunjski, te irski. Bugarska je ćirilica postala jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet).

•             1. prosinca 2009. - stupio na snagu Lisabonski ugovor

Prkačin istaknuo je da se je u Rimu pokušavao sastaviti Ustav,  stvoren je prijedlog Ustava Eu, međutim ne prolazi na referendumu Francuske i Nizozemske. Ustav dva puta pada na referendumu nakon toga stvoren je Lisabonski sporazum i ugovor EU provlače kroz parlament.

Europska unija je politička država i tržište na koje svatko može ući jer nema granica ni unutarnje kontrole. Prije samog ulaska u EU moramo zaštiti i osigurati svoju lijepu Hrvatsku da ne dođe do otimanja naših otoka i ostalih vrijednosti i ljepota koje imamo. Rješenje za očuvanje Hrvatske može se naći jedino s narodom i tek onda razgovarati odnosno pregovarati o ulasku u EU.

Na način koji nam nude danas izgubili bismo suverenitet koji smo godinama stjecali i slobodu za koju se naši hrvatski branitelj ginuli, izgubivši obitelji, odričući se radnih mjesta da bi danas bez prava i zaštite države za koju su se borili bili na ulicama. Hrvatska je uvijek bila Europa i ne treba nam ulazak u EU u kojoj je velika kriza, nezaposlenost da bismo bili dio Europe jer mi to jesmo od kada postojimo.

Trenutno EU nudi nam jedino nezaposlenost, ulazak jeftine radne snage na naše tržište u našu domovinu, čime Hrvatski narod gubi mogućnost zapošljavanja i manje plaće zato što će jeftina radna snaga sniziti kriterije zapošljavanja. Nude nam samo kredite koje vraćamo s velikom odnosno prevelikim kamatama. Izgubiti ćemo suverenitet, mogućnost zapošljavanja, kriza Europe još više će pogoditi našu Hrvatsku. Raspolagati će stranci našim prirodnim bogatstvima. Slobodno mogu zaključiti da su naši branitelji ginuli da bismo sutra opet bili zatvorenici jedne EU koja će nam sve otuđiti, a nećemo biti svoji na svome.

Na tribini je nazočio Siniša Šukunda, predsjednik HSP grada Zagreba,  kao i drugi dužnosnici stranke Posebno zahvaljujemo Hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali na tribini.

Melita Cavrić